OPG "FERINA"

Najbrojnija staništa pitomog kestena u hrvatskoj nalaze se uglavnom na rubu Panonskog bazena (Medvednica,Ivančica, Kalnik, Bilogora, Moslavaika gora, Papuk, Psunj, Dilj, Samoborska gora, Vukomeričke Gorice, sredogorje izmedu Karlovca i slovensko-hrvatske granice, Petrova gora, Zrinska gora), te oko Rijeke, Kaštela, Buzeta, Opatije, Pule...

Drvo pitomog kestena služi za različite namjene (od njega se izraduju kolci za vinograde, stupovi za vodove električne energije i telefona, držala poljoprivrednih alatki, namještaj, bačve za vino i pivo, koristi se kao gratlevinsko drvo i za ogrijev).

Plod pitomog kestena ima visoku hranjivu vrijednost i značajan je čimbenik u prehrani i gospodarstvu nekih područja južne Europe. Osim za prehranu ljudi pitomi kesten iznimno je važan i za prehranu domaćih, a pogotovo divljih životinja u šumi. Za razliku od plodova oraha, lijeske i bukve, kojima je glavna sastojina masno ulje, glavni sastavni dio kestena je škrob, kojega u sirovoj sjemenci ima oko 44%. Osim toga u kestenu ima šećera, blizu 4% bjelančevina, oko 2% masti, dosta vitamina B1, a svega oko 5mg vitamina C. U kulinarstvu se od kestena pripremaju juhe, pire, različiti slatkiši i dodaci nekim jelima.

U našim krajevima plod pitomog kestena se bere od kraja rujna pa do kraja listopada što ovisi od geografske širine, nadmorske visine, ekspozicije terena na kojem raste i klimatskih uvjeta. Vrijeme berbe određuje se uglavnom na osnovi boje kupole (ježice) koja se sazrijevanjem ploda mijenja od zelene u svijetložutu. Plod u toj fazi još ne treba brati, nego sačekati dok sazri, što se vidi po tamnoj boji kore ploda karakterističnoj za pojedine-tipove pitomog kestena, odnosno pucanju bodljikave kupole iz koje onda lako ispadaju plodovi

Upoznajte nas s čime se bavimo na našem ^*OPG-u